Psorizin

Psorizin je biljni preparat za vanjsku njegu osjetljive, suhe i ljuskave kože. Namijenjen je osobama koje žele umiriti osjećaj zatezanja, svrbež i vidljivo perutanje, uključujući njegu kože sklone psorijazi. Redovna lokalna primjena podržava očuvanje kožne barijere i ugodniji osjećaj kože.

Psorizin je biljni preparat za lokalnu njegu kože. Biljna njega može biti ugodna za suhu i osjetljivu kožu, ali prirodno porijeklo ne znači da je reakcija kože nemoguća.

Kod svakog biljnog preparata najvažnija je individualna podnošljivost. Osoba koja je ranije imala osip, svrbež ili otok nakon biljnih ekstrakata, pčelinjih proizvoda ili kozmetičkih sastojaka treba pristupiti novom preparatu oprezno.

Psorizin se koristi samo za vanjsku primjenu na koži. Nanosi se u tankom sloju na čistu i suhu površinu kože, a zatim se nježno rasporedi bez snažnog masiranja.

Za urednu rutinu primjene koristite sljedeći redoslijed:

1. Operite ruke i nježno očistite područje kože mlakom vodom.
2. Kožu posušite tapkanjem čistim peškirom.
3. Nanesite tanak sloj Psorizina na suho, ljuskavo ili nadraženo područje.
4. Ostavite preparat da se upije prije oblačenja uske odjeće.
5. Nakon primjene ponovo operite ruke, osim ako se njeguje koža šaka.

Psorizin ne treba nanositi u oči, na sluznicu usana, unutar nosa ili na otvorene rane. Ako preparat slučajno dospije u oči, područje isperite većom količinom čiste vode.

Jedna česta greška je nanošenje vrlo debelog sloja u uvjerenju da će koža brže reagovati. Deblji sloj često samo ostavlja masan osjećaj, prenosi se na odjeću i može dodatno zagrijati kožu pod zavojem ili sintetičkom tkaninom.

Emolijentni preparati stvaraju zaštitni sloj na površini kože i usporavaju gubitak vode. Taj efekat je koristan kod suhe kože, ali ne liječi infekciju, gljivično oboljenje ili izraženu upalu koja zahtijeva ciljanu medicinsku terapiju.

Psorizin je namijenjen lokalnoj njezi područja kože koja su suha, gruba, nadražena ili sklona ljuskanju. Kod psorijaze i sličnih stanja, kožna barijera često slabije zadržava vlagu, pa se pojavljuju zatezanje, peckanje i sitne pukotine.

Psorizin može biti dio svakodnevne njege kože sklone psorijazi kada je cilj smanjiti osjećaj suhoće i održati kožu mekšom. Takva njega ne uklanja uzrok psorijaze niti zamjenjuje terapiju koju dermatolog propisuje za aktivne, proširene ili bolne promjene.

Kod lokalne njege najčešće se želi postići nekoliko praktičnih efekata:

• omekšavanje suhih ljuski;
• smanjenje osjećaja zatezanja;
• ublažavanje nelagode nakon pranja;
• podrška kožnoj barijeri;
• lakše održavanje redovne rutine njege.

WHO je opisuje kao nezaraznu bolest koja može značajno utjecati na san, svakodnevne aktivnosti i psihološko stanje osobe ^[1].

NICE smjernice za psorijazu naglašavaju važnost individualnog pristupa, jer izbor lokalne terapije zavisi od zahvaćenog dijela tijela, obima promjena, debljine ljuski i prisutnosti drugih bolesti ^[2].

Psorizin ima smisla kao preparat za lokalnu svakodnevnu njegu, dok se aktivna psorijaza često liječi medicinskim terapijama koje određuje dermatolog.

Lokalna njega ima prednost jer se jednostavno uklapa u rutinu i može se koristiti na ograničenim suhim područjima. Njeno ograničenje je što ne može sama riješiti izraženu upalu, bolne pukotine, infekciju ili psorijazu koja zahvata veći dio tijela.

Smjernice Američke akademije za dermatologiju i Nacionalne fondacije za psorijazu navode emolijense kao koristan dodatak njezi kože, dok se izbor lijekova prilagođava jačini bolesti i lokalizaciji promjena ^[3].

Najčešća greška je očekivanje da lokalna njega može ukloniti psorijazu za nekoliko dana. Psorijaza ima promjenjiv tok, pa se stanje kože može mijenjati i kada je rutina dobra.

Druga greška je nanošenje preparata preko izrazito prljave, znojne ili vlažne kože. Na takvoj površini preparat se ne raspoređuje ravnomjerno, a osjetljiva koža može reagovati peckanjem.

Treća greška je kombinovanje više novih proizvoda istog dana. Ako se pojavi reakcija, tada je teško utvrditi koji je preparat bio okidač.

Česte greške uključuju i:

• korištenje vrlo vruće vode pri tuširanju;
• trljanje kože grubim peškirom;
• češanje noktima tokom noći;
• prekid njege čim se koža privremeno smiri;
• prekrivanje nadraženog područja tijesnom sintetičkom odjećom.

U dermatološkoj praksi, njega kožne barijere nije sporedan korak. Osobe sa psorijazom često primijete da ih suhoća, hladan zrak, dugo tuširanje i agresivni gelovi za pranje pogoršavaju više nego što očekuju.

Ljekari obično razlikuju njegu kože od liječenja aktivne bolesti. Psorizin može biti koristan kao dio rutine omekšavanja i smirivanja suhe kože, dok su za zadebljale, upaljene ili raširene plakove često potrebni lijekovi koje odabire dermatolog.

ALMBIH je nadležna agencija za lijekove i medicinska sredstva u Bosni i Hercegovini. Kod ozbiljne ili neuobičajene reakcije na proizvod za kožu, medicinska procjena je važnija od pokušaja da se reakcija prikrije dodatnim slojem preparata.